Bitka kraj Bilaja 1809

Bitka kraj Bilaja

21 - 22. svibnja 1809.

Opis
U ratu Francuske, Rusije i Rajnskog saveza protiv Austrije 1809. godine francuski korpus pod zapovjedniÅ¡tvom generala Marmonta nastupa je iz Dalmacije kroz Liku s namjerom da preko Slovenije prodre do BeÄa prema kojem je nastupala i glavnina francuske vojske. Poslije zaÅ¡titniÄkih borbi kod GraÄaca, krajiÅ¡ki Opservacioni korpus pod zapovjedniÅ¡tvom pukovnika RebroviÄ‡a odstupio je pod pritiskom Francuza prema GospiÄ‡u, pa je ponovno primio borbu kod Bilaja.

RebroviÄ‡ je glavninu od pet pjeÅ¡aÄkih bojni (dvije liÄke operativne bojne, dalmatinski freikorps, jedan otoÄaÄki rezervna bojna) i topniÅ¡tvo zadrÅ¾ao na srediÅ¡njem poloÅ¾aju na lijevoj obali Like kod Bilajskog mosta; za osiguranje desnog boka na liniji Ribnik-ÄŒitluk-juÅ¾no od Divosela zadrÅ¾ao je rezervnu bojnu, dvije liÄke zemaljske Äete i domaÄ‡u posljednju obranu; lijevo krilo osigurao je kod Barleta, sjeverno od rjeÄice Jadove, sa devet Äeta i otoÄaÄkom posljednjom obranom. Prema glavnini Opservacionog korpusa, zaÅ¡tiÄ‡enoj duboko usjeÄenom i negaznom Likom, Marmont je isturio voltiÅ¾ere (voltigeur - strijelci, od 1804. godine u svakoj pukovniji), a sa divizijama Clausela i Montricharda krenuo pravcem Barlete-Ostorovica-Budak, ugroÅ¾avajuÄ‡i obuhvatom lijevo krilo krajiÅ¡kog korpusa i put GospiÄ‡ - OtoÄac, njegov komunikacijski pravac.

UoÄivÅ¡i pokret Francuza, RebroviÄ‡ je preÅ¡ao s glavninom preko Bilajskog mosta, pa je zatim u tri kolone krenuo naprijed, da bi prethodno ovladao obliÅ¾njim breÅ¾uljcima, odakle je namjeravao da napadne Francusko lijevo krilo. Prijelaz preko Like trajao je dugo, pa je Marmont imao vremena da okrene diviziju Montrichard u napad na Bilaj. U oÅ¡troj borbi Francuzi su zauzeli srednji breÅ¾uljak pred Bilajem, a zatim, ubacivÅ¡i borbu dijelove divizije Clausel, odbacili KrajiÅ¡nike preko Like. Prema njihovim podacima pritom su imali oko 200 mrtvih i 800 ranjenih, meÄ‘u kojima i tri general, ali su zarobili oko 2000 KrajiÅ¡nika. Prema svojima podacima, KrajiÅ¡nici su pretrpjeli gubitke od 64 mrtva, 500 ranjenih i 500 zarobljenih. U meÄ‘uvremenu francuska 8. laka pukovnija divizije Clausel preÅ¡la je Jadovu kod Barleta, potisnuo slabu krajiÅ¡ku boÄnu zaÅ¡titu, ali je kapetanu Hrabovskom, koji je tu zapovijedao, uspjelo da se sa dvije pristigle banijske bojne iz opÄ‡e rezerve zadrÅ¾i Francuze na poloÅ¾ajima juÅ¾no od Ostrovice, mada su Francuzi uveli u borbu i 11. pukovniju, Äim je suzbijen napad RebroviÄ‡a kod Bilaja.

Sutradan, 22. svinja, RebroviÄ‡ je pojaÄao lijevo krilo kod Ostrovice tako da je Hrabovski tu raspolagao sa 4 regularne i 2-3 neredovite bojne milicije osim lokalne posljednje obrane. Dotle je Marmont prebacio preko Jadove joÅ¡ i 5., 23. i 81. pukovniju i svu svoju artiljeriju, pa je krenuo zavrÅ¡ni napad. PoloÅ¾aje juÅ¾no od Ostrovice ogorÄeno su branili KrajiÅ¡nici i odrÅ¾ali se do noÄ‡i i pored jakih gubitka. Pod zaÅ¡titom mraka korpus se povukao prema Karlovcu. Francuzi su uÅ¡li u GospiÄ‡ i produÅ¾i preko OtoÄca i Senja na sjever. Bitka kod Bilaja poznata je i kao bitka kod GospiÄ‡a.

Na kasnobaroknoj Å¾upnoj crkvi sv. Marije iz 1780 u GospiÄ‡u je memorijalna ploÄa poginulima u bitki kraj Bilaja 1809. (R. FrangeÅ¡-MihanoviÄ‡).

Borbeni raspored

Gubici .

Posljedice

Vojna enciklopedija, Beograd 1958

This page is also available in the following languages:
• ÄŒesky • English •

Opis	U ratu Francuske, Rusije i Rajnskog saveza protiv Austrije 1809. godine francuski korpus pod zapovjedniÅ¡tvom generala Marmonta nastupa je iz Dalmacije kroz Liku s namjerom da preko Slovenije prodre do BeÄa prema kojem je nastupala i glavnina francuske vojske. Poslije zaÅ¡titniÄkih borbi kod GraÄaca, krajiÅ¡ki Opservacioni korpus pod zapovjedniÅ¡tvom pukovnika RebroviÄ‡a odstupio je pod pritiskom Francuza prema GospiÄ‡u, pa je ponovno primio borbu kod Bilaja. RebroviÄ‡ je glavninu od pet pjeÅ¡aÄkih bojni (dvije liÄke operativne bojne, dalmatinski freikorps, jedan otoÄaÄki rezervna bojna) i topniÅ¡tvo zadrÅ¾ao na srediÅ¡njem poloÅ¾aju na lijevoj obali Like kod Bilajskog mosta; za osiguranje desnog boka na liniji Ribnik-ÄŒitluk-juÅ¾no od Divosela zadrÅ¾ao je rezervnu bojnu, dvije liÄke zemaljske Äete i domaÄ‡u posljednju obranu; lijevo krilo osigurao je kod Barleta, sjeverno od rjeÄice Jadove, sa devet Äeta i otoÄaÄkom posljednjom obranom. Prema glavnini Opservacionog korpusa, zaÅ¡tiÄ‡enoj duboko usjeÄenom i negaznom Likom, Marmont je isturio voltiÅ¾ere (voltigeur - strijelci, od 1804. godine u svakoj pukovniji), a sa divizijama Clausela i Montricharda krenuo pravcem Barlete-Ostorovica-Budak, ugroÅ¾avajuÄ‡i obuhvatom lijevo krilo krajiÅ¡kog korpusa i put GospiÄ‡ - OtoÄac, njegov komunikacijski pravac. UoÄivÅ¡i pokret Francuza, RebroviÄ‡ je preÅ¡ao s glavninom preko Bilajskog mosta, pa je zatim u tri kolone krenuo naprijed, da bi prethodno ovladao obliÅ¾njim breÅ¾uljcima, odakle je namjeravao da napadne Francusko lijevo krilo. Prijelaz preko Like trajao je dugo, pa je Marmont imao vremena da okrene diviziju Montrichard u napad na Bilaj. U oÅ¡troj borbi Francuzi su zauzeli srednji breÅ¾uljak pred Bilajem, a zatim, ubacivÅ¡i borbu dijelove divizije Clausel, odbacili KrajiÅ¡nike preko Like. Prema njihovim podacima pritom su imali oko 200 mrtvih i 800 ranjenih, meÄ‘u kojima i tri general, ali su zarobili oko 2000 KrajiÅ¡nika. Prema svojima podacima, KrajiÅ¡nici su pretrpjeli gubitke od 64 mrtva, 500 ranjenih i 500 zarobljenih. U meÄ‘uvremenu francuska 8. laka pukovnija divizije Clausel preÅ¡la je Jadovu kod Barleta, potisnuo slabu krajiÅ¡ku boÄnu zaÅ¡titu, ali je kapetanu Hrabovskom, koji je tu zapovijedao, uspjelo da se sa dvije pristigle banijske bojne iz opÄ‡e rezerve zadrÅ¾i Francuze na poloÅ¾ajima juÅ¾no od Ostrovice, mada su Francuzi uveli u borbu i 11. pukovniju, Äim je suzbijen napad RebroviÄ‡a kod Bilaja. Sutradan, 22. svinja, RebroviÄ‡ je pojaÄao lijevo krilo kod Ostrovice tako da je Hrabovski tu raspolagao sa 4 regularne i 2-3 neredovite bojne milicije osim lokalne posljednje obrane. Dotle je Marmont prebacio preko Jadove joÅ¡ i 5., 23. i 81. pukovniju i svu svoju artiljeriju, pa je krenuo zavrÅ¡ni napad. PoloÅ¾aje juÅ¾no od Ostrovice ogorÄeno su branili KrajiÅ¡nici i odrÅ¾ali se do noÄ‡i i pored jakih gubitka. Pod zaÅ¡titom mraka korpus se povukao prema Karlovcu. Francuzi su uÅ¡li u GospiÄ‡ i produÅ¾i preko OtoÄca i Senja na sjever. Bitka kod Bilaja poznata je i kao bitka kod GospiÄ‡a.
	Na kasnobaroknoj Å¾upnoj crkvi sv. Marije iz 1780 u GospiÄ‡u je memorijalna ploÄa poginulima u bitki kraj Bilaja 1809. (R. FrangeÅ¡-MihanoviÄ‡).
Borbeni raspored

Gubici	.

Posljedice
	Vojna enciklopedija, Beograd 1958