Tomislav Dretar (1945

Tomislav Dretar
( - )

Biografija:

Tomislav Dretar roÄ‘en je u Novoj GradiÅ¡ki 2. oÅ¾ujka. 1945. godine.

Sin RuÅ¾ice RiviÄ‡ iz Ljubije Rudnika u Bosni i Hercegovini i Vladimira Dretara iz Cernika kod Nove GradiÅ¡ke. Majka je bila ÄŒinovnica sa zavrÅ¡enom graÄ‘anskom Å kolom za katoliÄke djevojke, a otac, nakon ViÅ¡e gimnazije upisuje studij Å umarstva na Å umarskom fakultetu u Zagrebu, ali 1941. odlazi na vojnu izobrazbu u Stockerau gdje stjeÄe doÄasniÄko zvanje zastavnika. DoÄasnik je u Plavoj diviziji otkud dezertira zbog nedostojnog odnosa njemaÄkih zapovjednika spram Hrvata. U odsustvu, vojni sud ga je osudio na smrt. Postaje dragovoljac u UstaÅ¡koj vojnici gdje stjeÄe zvanje potporuÄnika. Otud dezertira zbog nehumanog ponaÅ¡anja ustaÅ¡kih vojnika i zapovjednika i , opet u odsustvu, biva osuÄ‘en na smrt. Skrasio se u Hrvatskom domobranstvu u ÄasniÄkom zvanju poruÄnika, bio zapovjednik postaje u Vrbi. Nakon pada Nove GradiÅ¡ke povlaÄi se s ostalom hrvatskom vojskom i nestaje u Bleiburgu.

Tomislav je zavrÅ¡io PedagoÅ¡ki fakultet u Rijeci, te postdiplomske studije humanistiÄkih znanosti na Univerzitetu u Sarajevu. KnjiÅ¾evnik i knjiÅ¾evni kritiÄar, autor desetak pjesniÄkih zbirki i preko tri stotine znanstvenih, struÄnih i kritiÄkih tekstova iz oblasti knjiÅ¾evnosti, sociologije kulture, filozofije, likovnih umjetnosti i politologije.

U samom poÄetku demokratskih promjena u bivÅ¡oj SFRJ, iako marksistiÄki intelektualac odriÄe se pripadnosti SKJ zbog izdaje naroda. Osniva Bosansku demokratsku stranku, prvu antikomunistiÄku stranku u sjeverozapadnoj Bosni. Prvu stranku koja se u Programu deklarirala za uspostavu bosansko-hercegovaÄke drÅ¾avne neovisnosti, za vlastitu vojsku i policiju i labavoj konfederaciji. Kad je poÄeo rat u Hrvatskoj poÄinje raditi na organiziranju obrane Hrvatskog naroda u BihaÄ‡kom okrugu, postaje predsjednik HDZ-a BihaÄ‡a, osniva HVO BihaÄ‡a i BihaÄ‡kog okruga i njihov Prvi predsjednik i vojni zapovjednik u ÄasniÄkom zvanju pukovnika. Pod njegovim zapovjedniÅ¡tvom hrvatske postrojbe HVO-a su komponenta vojske drÅ¾ave Bosne i Hercegovine.

Javno se suprotstavlja Mati Bobanu i stvaranju hrvatske paradrÅ¾ave "Herceg-Bosna", jer je to ista stvar koju Äetnici Äine u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.Bobanovi sljedbenici pokuÅ¡avaju viÅ¡e atentata na njega, ali im uvijek uspijeva izmaÄ‡i.

Sudjeluje u prvim bojevima vojske koja je prema njegovom projektu ustrojena,uspijeva s boÅ¡njaÄkom komponentom izgraditi odnos meÄ‘usobnog povjerenja i ravnopravnosti, osniva prvu hrvatsku bihaÄ‡ku bojnu "101 bihaÄ‡ka hrvatska bojna", koja ulazi u sastav Druge hrvatsko-muslimanske bihaÄ‡ke brigade, koja u sastavu 5. BihaÄ‡kog korpusa dobija ime "502. Hrvatsko-muslimanska bihaÄ‡ka brigada" , organizira spaÅ¡avanje dvaju klipnih aviona tipa Kurir,koji Ä‡e tijekom rata biti od velike koristi u snabdijevanju vojnim i drugim potrebnim materijalima. Rukovodi organizacijom stvaranja Zrakoplovstva i ostvarenja prvih lijetova na liniji Zagreb-BihaÄ‡, noÄ‡u, u potaji. Bio je Potpredsjednik PredsjedniÅ¡tva opÄ‡ine BihaÄ‡, ÄŒlan PredsjedniÅ¡tva Okruga BihaÄ‡, Poslanik u SkupÅ¡tini Okruga BihaÄ‡, ministar za informacije Vlade Okruga BihaÄ‡ i specijalni povjerenik za odnose s Republikom Hrvatskom. Zbog sukoba sa zagovornicima podjele Bosne i Hercegovine i TuÄ‘manovim posluÅ¡nicima, napuÅ¡ta obnaÅ anje svih politiÄkih i vojnih sluÅ¾bi i odlazi , uz pomoÄ‡ promatraÄke grupe EEZ u egzil u Belgiju, gdje i danas Å¾ivi, u uvjerenju da je TuÄ‘man radio na osvajanju Bosne i Hercegovine, da je kriv za hrvatsko-boÅ¡njaÄki rat, da je opljaÄkao Hrvatsku i razdijelio njenu imovinu meÄ‘u svojim posluÅ¡nicima. Da je imao tajne linije zapovijedanja te radio u dogovoru s MiloÅ¡eviÄ‡em i njegovim slugom IzetbegoviÄ‡em koji je izdao Bosnu i Hercegovinu, te je s njima dvojicom isplanirao i sprovodio plan komadanja BiH.

OsnivaÄ bihaÄ‡kog HVO-a u lipnju 1992. g. kad osniva Prvu hrvatsku bihaÄ‡ku Bojnu, postrojbe seoskih zaÅ titara, sluÅ¾bu civilne zaÅ¡tite i politiÄke institucije hrvatske samouprave. Objedinjava hrvatske samonikle postrojbe na podruÄju BihaÄ‡kog Okruga i osniva u srpnju mjesecu 1992. u selu Å mrekovac u opÄ‡ini Velika KladuÅ¡a Hrvatsko vijeÄ‡e obrane BihaÄ‡kog okruga, te biva izabran za njegovog predsjednika i Vojnog zapovjednika u ÄasniÄkom zvanju pukovnika. Hrvatske postrojbe broje ukupno 1 200 ljudi organiziranih kao manje postrojbe u okviru Petog bihaÄ‡kog korpusa kao autonomna hrvatska vojna komponenta.

Po dolasku u izgnanstvo u Belgiju zapoÅ¡ljava se na KatoliÄkom sveuÄiliÅ¡tu Louvain-la-Neuve. Bavi se prevoÄ‘enjem, preveo je dvije najuglednije Biblije tzv. Jeruzalemsku Bibliju i Ekumenski prijevod Biblije. NaÄinio je i prvi prijevod Kur'ana na hrvatski jezik. Objavio desetak knjiga prijevoda francuskih spisatelja, te dvije vlastite knjige na francuskom jeziku.

Imao je dvije domovine: Hrvatsku, oÄevu i Bosnu , majÄinu. Volio obje, branio obje, ostao bez obje...

ÄŒin:

Odlikovanja:

DuÅ¾nosti

nastavnik u Bosanskoj Krupi

1977. - tajnik SIZ-a za kulturu u BihaÄ‡u

1989. - predavaÄ na BihaÄ‡koj viÅ¡oj ekonomskoj Å¡koli

OsnivaÄ i prvi predsjednik HVO-a BihaÄ‡ i HVO-a Okruga BihaÄ‡

predsjednik HDZ-a BihaÄ‡,

dopredsjednik Okruga BihaÄ‡,

ministar za informacije Okruga BihaÄ‡,

dopredsjednik OpÄ‡ine BihaÄ‡

Umro

Izvori i literatura:
Mr. Tomislav Dretar
39, Rue Fleurbeek
1620 Drogenbos
Belgique
Tel.:+3226482600
e-mail: drtomis@skynet.be
http://www.dretar.be(za sada : www.users.skynet.be/dretar/ te http://www.dretar_online.be
This page is also available in the following languages:
• English •

A	B	C	Ć	Č
D	Đ	DŽ	E	F
G	H	I	J	K
L	LJ	M	N	NJ
O	P	Q	R	S
Š	T	U	V	W
Z	Ž	X	Y