Disciplinski bataljuni JA
Vladimir Galić (1899 - ?)
5. pjeÅ¡aÄka divizija
Divizije kopnene vojske Domobranstva NDH
9. dalmatinska divizija NOVJ
Promote Your Page Too
Slavko Kvaternik
( 1878 - 1947 )Biografija
Rođen je 1878, oženio se Olgom Frank, kćerkom Josipa Franka, vođe pravaškog pokreta. Otac je Eugena Dide Kvaternika.
ZavrÅ¡io je vojnu akademiju, služio je kao stožerni Äasnik i bio poboÄnik feldmarÅ¡ala Borojevića.
1918 se prikljuÄio Narodnom vijeću SHS te zapovijedao drugim pokuÅ¡ajem izbacivanja MaÄ‘arske vojske iz MeÄ‘imurja koji je uspjeÅ¡no obavio.
Nakon umirovljenja 1921, politiÄki djeluje u pravaÅ¡kom, a kasnije ustaÅ¡kom pokretu i sudjeluje u stvaranju i jaÄanju ustaÅ¡kih postrojbi 1932 u Bresci, Italija. Nakon atentata na kralja Aleksandra interniran je u Crnoj Gori.
Organizira hrvatske Äasnike u JV i legalni oblik ustaÅ¡kog djelovanja u Jugoslaviji - druÅ¡tvo Uzdanicu.
Nakon ulaska njemaÄke vojske u Zagreb, 10. travnja 1941, proglaÅ¡ava Nezavisnu Državu Hrvatsku i organizira Hrvatsko državno vijeće - privremenu vladu - do dolaska poglavnika Ante Pavelića, a sebe proglaÅ¡ava vrhovnim zapovjednikom svih oružanih snaga Države Hrvatske. Slijedeći dan donosi Zakon o osnutku vojske i mornarice Države Hrvatske i imenuje svoje bivÅ¡e suborce i prijatelje za zapovjednike rodova oružanih snaga takoÄ‘er u viÅ¡i Äin unaprjeÄ‘uje veći broj osoba.
PoÄetkom 1942 u pratnji predstojnika generalÅ¡taba talijanske vojske generala Ugo Cavallerio posjećuje Lako prijevozni zdrug na obuci u Italiji.
Sukobi s poglavnikom rezultirali su smjenom Slavka Kvaternika 5. listopada 1942 kao i smjenom njegovo sina Eugena 'Dide' Kvaternika. Odluka je ostala tajna i službeno objaÅ¡njene je bilo da je Kvaternik privremeno otiÅ¡ao na lijeÄenje u SlovaÄko termalno ljeÄiliÅ¡te Pytisn.
U Zagreb se vraća 22. prosinca 1942, ali na povratku izostaje službeni doÄek vojskovoÄ‘e kao i bilo kakva mogućnost njegova vraćanja na položaje koje je držao. Nakon sastanka sa poglavnikom ogorÄeni Kvaternik seli se u Å tajersku gdje mu je dodijeljena mirovina od pet tisuća njemaÄkih maraka.
U zimu 1943 seli se u Simmering, a u proljeće 1945 u Badgastein gdje je uhapÅ¡en od strane Amerikanaca koji ga 1946 izruÄuju Jugoslaviji. OsuÄ‘en na smrt i streljan 13. lipnja 1947. godine u Zagrebu.
ÄŒin
Austro-ugarska monarhija:
- podpukovnik
Vojska Kraljevine SHS:
- pukovnik
Domobranstvo:
Ustaška vojnica:
- 16. travnja 1941 - vojskovoÄ‘a (najviÅ¡i Äin, jedino Kvaternik je imao ovaj Äin)
- krilnik (poÄasni Äin)
Odlikovanja
- Prvi svjetski rat - Željezni križ I. stupnja
- 11. veljaÄe 1942 - VojniÄki red željeznog trolista I. stupnja sa pravom na naslov vitez
Položaji
Austro-ugarska monarhija:
- stožerni Äasnik
- poboÄnik feldmarÅ¡ala Svetozara Borojevića von Bojna
Država Slovenaca, Hrvata i Srba:
- 1918 - zamjenik povjerenika za obranu
- 1918 - glavar glavnog stožera vojske 'Narodnog vijeća'
- 1918 - zapovjednik hrvatske vojske koja istjeruje Mađarsku vojsku iz Međimurja
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca:
- 1921 - umirovljen iz vojne službe
- 1936 do 1941 - ravnatelj zadruge Hrvatski radiša
- 1939 - vodi ustaške pokret u zemlji
Nezavisna Država Hrvatska:
- od 10. do 16. travnja 1941 - premijer privremene vlade
- 17. travnja 1941 - zamjenik poglavnika, zapovjednik vojske i ministar Hrvatskog domobranstva
Umro
Streljan 13. lipnja 1947. u Zagrebu.Izvori i literatura
- Ivan Košutić: Hrvatsko Domobranstvo u Drugom Svjetskom Ratu, Zagreb, 1992
- Ivan Košutić: Hrvatsko Domobranstvo u Drugom Svjetskom Ratu, II dio. Zagreb, 1994
- Rudolf Horvat: Poviest Međimurja, Zagreb 1944
This page is also available in the following languages:
• English •
