Slavko Kvaternik
( 1878 - 1947 )Biografija
Rođen je 1878, oženio se Olgom Frank, kćerkom Josipa Franka, vođe pravaškog pokreta. Otac je Eugena Dide Kvaternika.
Završio je vojnu akademiju, služio je kao stožerni časnik i bio pobočnik feldmaršala Borojevića.
1918 se priključio Narodnom vijeću SHS te zapovijedao drugim pokušajem izbacivanja Mađarske vojske iz Međimurja koji je uspješno obavio.
Nakon umirovljenja 1921, politički djeluje u pravaškom, a kasnije ustaškom pokretu i sudjeluje u stvaranju i jačanju ustaških postrojbi 1932 u Bresci, Italija. Nakon atentata na kralja Aleksandra interniran je u Crnoj Gori.
Organizira hrvatske časnike u JV i legalni oblik ustaškog djelovanja u Jugoslaviji - društvo Uzdanicu.
Nakon ulaska njemačke vojske u Zagreb, 10. travnja 1941, proglašava Nezavisnu Državu Hrvatsku i organizira Hrvatsko državno vijeće - privremenu vladu - do dolaska poglavnika Ante Pavelića, a sebe proglašava vrhovnim zapovjednikom svih oružanih snaga Države Hrvatske. Slijedeći dan donosi Zakon o osnutku vojske i mornarice Države Hrvatske i imenuje svoje bivše suborce i prijatelje za zapovjednike rodova oružanih snaga također u viši čin unaprjeđuje veći broj osoba.
Početkom 1942 u pratnji predstojnika generalštaba talijanske vojske generala Ugo Cavallerio posjećuje Lako prijevozni zdrug na obuci u Italiji.
Sukobi s poglavnikom rezultirali su smjenom Slavka Kvaternika 5. listopada 1942 kao i smjenom njegovo sina Eugena 'Dide' Kvaternika. Odluka je ostala tajna i službeno objašnjene je bilo da je Kvaternik privremeno otišao na liječenje u Slovačko termalno lječilište Pytisn.
U Zagreb se vraća 22. prosinca 1942, ali na povratku izostaje službeni doček vojskovođe kao i bilo kakva mogućnost njegova vraćanja na položaje koje je držao. Nakon sastanka sa poglavnikom ogorčeni Kvaternik seli se u Štajersku gdje mu je dodijeljena mirovina od pet tisuća njemačkih maraka.
U zimu 1943 seli se u Simmering, a u proljeće 1945 u Badgastein gdje je uhapšen od strane Amerikanaca koji ga 1946 izručuju Jugoslaviji. Osuđen na smrt i streljan 13. lipnja 1947. godine u Zagrebu.
Čin
Austro-ugarska monarhija:
- podpukovnik
Vojska Kraljevine SHS:
- pukovnik
Domobranstvo:
Ustaška vojnica:
- 16. travnja 1941 - vojskovođa (najviši čin, jedino Kvaternik je imao ovaj čin)
- krilnik (počasni čin)
Odlikovanja
- Prvi svjetski rat - Željezni križ I. stupnja
- 11. veljače 1942 - Vojnički red željeznog trolista I. stupnja sa pravom na naslov vitez
Položaji
Austro-ugarska monarhija:
- stožerni časnik
- pobočnik feldmaršala Svetozara Borojevića von Bojna
Država Slovenaca, Hrvata i Srba:
- 1918 - zamjenik povjerenika za obranu
- 1918 - glavar glavnog stožera vojske 'Narodnog vijeća'
- 1918 - zapovjednik hrvatske vojske koja istjeruje Mađarsku vojsku iz Međimurja
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca:
- 1921 - umirovljen iz vojne službe
- 1936 do 1941 - ravnatelj zadruge Hrvatski radiša
- 1939 - vodi ustaške pokret u zemlji
Nezavisna Država Hrvatska:
- od 10. do 16. travnja 1941 - premijer privremene vlade
- 17. travnja 1941 - zamjenik poglavnika, zapovjednik vojske i ministar Hrvatskog domobranstva
Umro
Streljan 13. lipnja 1947. u Zagrebu.Izvori i literatura
- Ivan Košutić: Hrvatsko Domobranstvo u Drugom Svjetskom Ratu, Zagreb, 1992
- Ivan Košutić: Hrvatsko Domobranstvo u Drugom Svjetskom Ratu, II dio. Zagreb, 1994
- Rudolf Horvat: Poviest Međimurja, Zagreb 1944
This page is also available in the following languages:
• English •
Send in additions, new information's or corrections you have! If you have updates, new info, you have found factual error, error in translation, grammar error or only simple typing error. Please let us know! Fill in the form and send it back. Your help is greatly appreciated.
