Dragoljub DraÅ¾a MihailoviÄ‡ (1893

Dragoljub DraÅ¾a MihailoviÄ‡

(1893 - 1946)

ÄŒin:

Srpanj 1913 - potporuÄnik SV

PoruÄnik JV

Kapetan JV

rujan 1935 - pukovnik JV

Odlikovanja:

Umro: Â

PoloÅ¾aji:

1927 do veljaÄe 1935 - zamjenik naÄelnika i naÄelnik Å¡taba kraljevske garde

lipanj 1935 do travnja 1936 - vojni ataÅ¡e u Sofiji, Bugarska

do svibanj 1937 - vojni ataÅ¡e u Pragu

naÄelnik Å¡taba Dravske divizije

komandant 39. pjeÅ¡adijskog puka u Celju

naÄelnik sekcije za fortifikacije

nastavnik na Vojnoj akademiji

naÄelnik opÄ‡eg odjeljenja pri Inspektoratu vojske

zamjenik naÄelnika Å¡taba Å este armijske oblasti u Mostaru

pomoÄ‡nik naÄelnika Å¡taba Druge armije

11. sijeÄnja 1942 - ministar vojske i mornarice

Biografija:
Â Dragoljub MihailoviÄ‡ roÄ‘en je 27. travnja 1893. godine u gradiÄ‡u Ivanjica, pedesetak kilometara juÅ¾no od ÄŒaÄaka u jugozapadnoj Srbiji. Njegov otac bio je sreski Äinovnik. Njegova dva strica su bili oficiri. Nakon obaveznih Å¡est razreda gimnazije, MihailoviÄ‡ u rujnu 1910. upisao na Srpsku vojnu akademiju te kao kadet uÄestvuje u Balkanskim ratovima 1912-13. U srpnju 1913. kao najbolji u svojoj klasi promaknut je u Äin potporuÄnika. SluÅ¾i u Prvom svjetskom ratu i sa srpskom vojskom 1915 povlaÄi se preko Albanije , na Solunskom frontu je bio viÅ¡e puta odlikovan.

Zbog nekih incidenata poÄetkom rata nije dobio jedno od redovitih unaprjeÄ‘enja, ali izmeÄ‘u dva svjetska rata je normalno napredovao. Od 1921 do 1923 pohaÄ‘a ViÅ¡u Å¡kolu Vojne akademije te nakon dopunskog obrazovanja 1926 prelazi u generalÅ¡tabnu struku (koja se smatrala elitnom u JV).

Â

Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije s grupicom oficira i vojnika organizira Vojno-ÄetniÄke odrede Jugoslovenske vojske koji Ä‡e postati Jugoslovenska vojska u otadÅ¾bini - ÄŒetniÄki pokret 1941-45.

Â

U lipnju 1942 nakon neuspjeÅ¡nog njemaÄkog pokuÅ¡aja da ga uhvate MihailoviÄ‡ premjeÅ¡ta glavni Å¡tab u Crnu Goru gdje su njegovi komandanti potpisali nekoliko sporazuma o kolaboraciji s Talijanima i legalizirali svoj snage. Dio ÄetniÄkih odreda u Srbiji je raspuÅ¡ten, a dio je legaliziran kao dio NediÄ‡evih pomoÄ‡nih trupa sa statusom sliÄnim odredima Koste PeÄ‡anca.

DraÅ¾a MihailoviÄ‡ se vraÄ‡a u Srbiju 1943 nakon poraza pretrpljenih od partizana u travnju i svibnju za vrijeme operacije WEISS.

Nakon poraza Äetnika od strane partizana 1944, MihailoviÄ‡ je prisiljen na ponovno povlaÄenje ovaj put u Bosnu, na putu se JVUO prikljuÄuju i bivÅ¡e NediÄ‡eve jedinice Srpske drÅ¾avne i GraniÄne straÅ¾e od kojih nastaje Srpski juriÅ¡ni korpus Jugoslovenske vojske u otadÅ¾bini.

12. oÅ¾ujka 1946 agenti OZNe zarobljavaju DraÅ¾u MihailoviÄ‡a dok se skrivao po istoÄnoj Bosni nakon poraza na Zelengori u svibnju 1945. Sudski proces za izdaju i ratne zloÄine traje od 10 lipnja do 15. srpnja, proglaÅ¡en je krivim i osuÄ‘en na smrt streljanjem, kazna je izvrÅ¡ena 17. srpnja 1946.

Izvori i literatura:

This page is also available in the following languages:
• English • Ð¡Ñ€Ð¿ÑÐºÐ¸ •

A	B	C	Ć	Č
D	Đ	DŽ	E	F
G	H	I	J	K
L	LJ	M	N	NJ
O	P	Q	R	S
Š	T	U	V	W
Z	Ž	X	Y

ÄŒin:	Srpanj 1913 - potporuÄnik SV PoruÄnik JV Kapetan JV rujan 1935 - pukovnik JV
Odlikovanja:
Umro:	Â
PoloÅ¾aji:	1927 do veljaÄe 1935 - zamjenik naÄelnika i naÄelnik Å¡taba kraljevske garde lipanj 1935 do travnja 1936 - vojni ataÅ¡e u Sofiji, Bugarska do svibanj 1937 - vojni ataÅ¡e u Pragu naÄelnik Å¡taba Dravske divizije komandant 39. pjeÅ¡adijskog puka u Celju naÄelnik sekcije za fortifikacije nastavnik na Vojnoj akademiji naÄelnik opÄ‡eg odjeljenja pri Inspektoratu vojske zamjenik naÄelnika Å¡taba Å este armijske oblasti u Mostaru pomoÄ‡nik naÄelnika Å¡taba Druge armije 11. sijeÄnja 1942 - ministar vojske i mornarice
Biografija:	Â Dragoljub MihailoviÄ‡ roÄ‘en je 27. travnja 1893. godine u gradiÄ‡u Ivanjica, pedesetak kilometara juÅ¾no od ÄŒaÄaka u jugozapadnoj Srbiji. Njegov otac bio je sreski Äinovnik. Njegova dva strica su bili oficiri. Nakon obaveznih Å¡est razreda gimnazije, MihailoviÄ‡ u rujnu 1910. upisao na Srpsku vojnu akademiju te kao kadet uÄestvuje u Balkanskim ratovima 1912-13. U srpnju 1913. kao najbolji u svojoj klasi promaknut je u Äin potporuÄnika. SluÅ¾i u Prvom svjetskom ratu i sa srpskom vojskom 1915 povlaÄi se preko Albanije , na Solunskom frontu je bio viÅ¡e puta odlikovan. Zbog nekih incidenata poÄetkom rata nije dobio jedno od redovitih unaprjeÄ‘enja, ali izmeÄ‘u dva svjetska rata je normalno napredovao. Od 1921 do 1923 pohaÄ‘a ViÅ¡u Å¡kolu Vojne akademije te nakon dopunskog obrazovanja 1926 prelazi u generalÅ¡tabnu struku (koja se smatrala elitnom u JV). Â Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije s grupicom oficira i vojnika organizira Vojno-ÄetniÄke odrede Jugoslovenske vojske koji Ä‡e postati Jugoslovenska vojska u otadÅ¾bini - ÄŒetniÄki pokret 1941-45. Â U lipnju 1942 nakon neuspjeÅ¡nog njemaÄkog pokuÅ¡aja da ga uhvate MihailoviÄ‡ premjeÅ¡ta glavni Å¡tab u Crnu Goru gdje su njegovi komandanti potpisali nekoliko sporazuma o kolaboraciji s Talijanima i legalizirali svoj snage. Dio ÄetniÄkih odreda u Srbiji je raspuÅ¡ten, a dio je legaliziran kao dio NediÄ‡evih pomoÄ‡nih trupa sa statusom sliÄnim odredima Koste PeÄ‡anca. DraÅ¾a MihailoviÄ‡ se vraÄ‡a u Srbiju 1943 nakon poraza pretrpljenih od partizana u travnju i svibnju za vrijeme operacije WEISS. Nakon poraza Äetnika od strane partizana 1944, MihailoviÄ‡ je prisiljen na ponovno povlaÄenje ovaj put u Bosnu, na putu se JVUO prikljuÄuju i bivÅ¡e NediÄ‡eve jedinice Srpske drÅ¾avne i GraniÄne straÅ¾e od kojih nastaje Srpski juriÅ¡ni korpus Jugoslovenske vojske u otadÅ¾bini. 12. oÅ¾ujka 1946 agenti OZNe zarobljavaju DraÅ¾u MihailoviÄ‡a dok se skrivao po istoÄnoj Bosni nakon poraza na Zelengori u svibnju 1945. Sudski proces za izdaju i ratne zloÄine traje od 10 lipnja do 15. srpnja, proglaÅ¡en je krivim i osuÄ‘en na smrt streljanjem, kazna je izvrÅ¡ena 17. srpnja 1946.
Izvori i literatura: